LED svjetlost danas je sveprisutna te smo joj konstantno izloženi. Iako je u ekološkom smislu mnogo prihvatljivija, izloženost plavoj svjetlosti pokazala je niz negativnih posljedica za naše zdravlje.
Prije pojave umjetne svjetlosti, glavni izvor svjetlosti bilo je sunce, dok su noći ljudi provodili u (relativnoj) tami. Sada su u velikoj većini svijeta večeri osvijetljene, a laku dostupnost svjetlosti danas shvaćamo zdravo za gotovo.
No, izloženost svjetlosti noću pomiče naš biološki ritam iz ravnoteže, a najviše pati spavanje. Istraživanja su čak pokazala da plava svjetlost može uzrokovati pojavu karcinoma, dijabetesa, bolesti srca te pretilosti.
Međutim, nemaju sve boje svjetlosti isto djelovanje. Svjetlost plavičastog spektra, koja je dragocjena za vrijeme dana jer podiže pozornost, skraćuje vrijeme reakcije i podiže raspoloženje, noću je, međutim razorna. A povećanje količine elektroničkih uređaja, kao i energetski učinkovita svjetlost povećava našu izloženost spektru plavičaste svjetlosti, posebno nakon zalaska sunca.
Dnevni ritmovi pod utjecajem svjetlosti
Svaka osoba ima drugačiji cirkadijalni (dnevni) ritam, a prosječna duljina je 24 i jedna četvrtina sata. Cirkadijalni ritam osoba koje ostaju dugo budne je nešto dulji, dok je cirkadijalni ritam osoba koje ustaju rano nešto kraći od 24 sata. Studija iz 1981. pokazala je da dnevna svjetlost zapravo usklađuje naš cirkadijalni ritam s okolišem.
Zdravstveni rizici izloženosti plavoj svjetlosti noću
Mnoga istraživanja pokazala su povezanost između rada u noćnim smjenama i izloženosti svjetlosti noću, s nekoliko vrsta karcinoma (dojke, prostate), dijabetesom, bolestima srca te s pretilošću. Još nije sasvim razjašnjeno na koji način izloženost svjetlosti noću šteti zdravlju.
Međutim, poznato je kako izloženost svjetlosti smanjuje lučenje melatonina, hormona koji određuje cirkadijalni ritam, a postoje i preliminarne studije koje ukazuju da smanjena količina melatonina može biti povezana s pojavom karcinoma.
Istraživanje provedeno na Harvardu otkrilo je mogućnost da je izloženost svjetlosti povezana s dijabetesom i mogućim rizikom od pretilosti. Istraživači su stavili 10 osoba u kontroliran raspored u kojem se postupno pomicao cirkadijalni ritam. Ustanovljeno je kako im je šećer u krvi rastao te su ušli u predijabetički stadij, a razina leptina, hormona koji daje osjećaj sitosti nakon obroka, je padala.
Čak i slabija svjetlost može interferirati sa cirkadijalnim ritmom i izlučivanjem melatonina. Istraživanja su pokazala kako osvjetljenost od 8 luksa (razina jakosti svjetlosti koju luči većina stolnih lampi) te dvostruko toliko noću, može uzrokovati niz negativnih rizika za zdravlje, poput povećanog rizika od depresije, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.
Moć plave svjetlosti
Iako bilo koja svjetlost može smanjiti količinu melatonina, svjetlost plavog spektra je u tome najučinkovitija. Znanstvenici s Harvarda i njihovi kolege proveli su istraživanje u kojem su usporedii učinak izloženosti plavoj svjetlosti u trajanju od 6.5 sati s izloženosti zelenoj svjetlosti iste jačine. Svjetlost plavog spektra sprječavala je lučenje melatonina dvostruko dulje od zelene te je pomaknula cirkadijalni ritam dvostruko (za 3 sata u odnosu na 1.5 sat).
U još jednoj studiji o plavoj svjetlosti, istraživači Sveučilišta u Torontu usporedili su razinu melatonina kod osoba izloženih jakoj unutarnjoj svjetlosti koje su nosile naočale koje su blokirale svjetlost plavog spektra te kod onih koji su bili izloženi prigušenoj svjetlosti i koji nisu nosili takve naočale. Činjenica da je kod obje skupine razina melatonina bila slična zapravo ide u prilog hipotezi da je plava svjetlost potencijalni supresor melatonina. Istraživanje također sugerira kako bi se osobe koje rade u noćnim smjenama ili su jednostavno “noćne ptice” mogle zaštititi na način da nose naočale koje blokiraju plavu svjetlost.
Što možete učiniti?
- Koristite prigušenu svjetlost crvenog spektra za osvjetljenje noću. Crvena svjetlost manje utječe na poremećaje cirkadijalnog ritma i na smanjenje lučenja melatonina.
- Barem 2 do 3 sata prije odlaska na spavanje izbjegavajte gledanje u ekrane (mobitel, tablet, TV).
- Ukoliko radite u noćnim smjenama ili često koristite elektroničke uređaje noću, razmislite o korištenju naočala koje blokiraju plavu svjetlost – ili na svoj uređaj instalirajte aplikaciju koja filtrira valne duljine plave/zelene svjetlosti noću.
- Tijekom dana boravite što je više moguće na dnevnoj svjetlosti, to će povećati lučenje melatonina noću, kao i vaše raspoloženje i koncentraciju u toku dana.
